Davorin Pavelić, 07.02.2012
Ono što ste planirali nije loše ali je nedostatno, a i nije nam u potpunosti jasno. Promjenite postojeće politike i implementirajte strukturalne reforme. Bez toga, u 2012. godini, očekuje vas pad BDP-a od 1%.
U sažetku izjave o posjeti Hrvatskoj, Međunarodni monetarni fond (MMF) zaključuje kako Hrvatska ima slabe izglede ostvariti ekonomski rast zbog duboko ukorjenjenih strukturalnih rigidnosti i problema sa konkurentnosti. Pored toga, ukazano je na značajnu izloženost Hrvatske prelijevanju efekata krize koja se odvija unutar eurozone (viši troškovi financiranja, smanjen izvoz).
Od postojećih problema, posebno se ističu visok vanjski dug od približno 100% BDP-a, daljnju potrebu za značajnim vanjskim financijskim sredstvima, neodrživu dinamika javnog duga i odsustvo temeljnih promjena u politikama. MMF predlaže hitnu fiskalnu konsolidaciju u 2012. godini kojom bi se ostvarila održivost dinamike duga, i brze zakonske i insititucionlne reforme koje će omogućiti implementiranje planiranih rezova. Ako ne dođe do fiskalne prilagodbe, deficit proračuna će zbog rasta kamatnih stopa i pojačane obvezne potrošnje srednjoročno ostati na oko 6% BDP-a. To će dovesti do rasta javnog duga sa sadašnjih 45% BDP-a na 70% BDP-a srednjoročno..
Odsustvo ekonomskog rasta je uzrokovano visokom stopom nezaposlenosti koja smanjuje domaću potražnju i slabim izvozom, koji je posljedica niske konkurentnosti i oskudne izvozne osnove. MMF je procjenio ekonomski rast u 2011 u Hrvatskoj na 0.25%. Ako ne dođe do promjene temeljnih politika, MMF procjenjuje pad BDP-a od 1% u 2012. godini.
MMF u ovu projekciju nije uključio najavljene investicijske projekte nove vlade pošto su im nejasni sadržaj, vremenski plan i potencijalni utjecaj tih projekata na ekonomski rast.
Pored toga misija MMF-a je mišljenja kako opcija rasta temeljena na domaćoj potražnji, a pogonjenom velikim vanjskim priljevom kapitala, nije realna i da će vanjski (strani) izvori financiranja ostati na niskoj razini. Zbog toga pozivaju na rebalansiranje ekonomije i njeno usmjeravanje na vanjsku potražnju. MMF očekuje od Vlade RH vjerodostojnost u opredjeljenosti za srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju, počevši od proračuna za 2012. godinu. Prema procjeni MMF-a, postojeći Zakon o fiskalnoj odogovornosti, koji predviđe smanjenje opće potrošnje za 1% BDP-a godišnje do postizanja primarnog balansa, stabilizirati će javni dug ali na previsokoj razini od 55% BDP-a.
Pošto je porezno opterećenje među najvišim u regiji, misija MMF-a predlaže konsolidiranje potrošnje kroz smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, zamrzavanje plaća, reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava i smanjenje subvencija. U slučaju dodatnog pogoršanja i prelijevanja efekata krize eurozone, MMF predlaže smanjenje plaća i mirovina.
Ako se sadašne fiskalne smjernice potpuno implementiraju, MMF predviđa smanjenje deficita za 1% BDP-a u 2012. godini. Pošto implementiranje fiskalnih smjernica zahtijeva promjene u zakonskom i institucionalnom okviru, MMF očekuje od Vlade RH žurno implementiranje ovih promjena.
Kako bi se spriječila kontrakcija ekonomije zbog fiskalne konsolidacije, MMF predlaže žurno implementiranje slijedećih mjera:
- interna devalvacija kroz smanjenje cijena i plaća;
- povećanje fleksibilnosti tržišta rada kroz izmjenu zakona o radu;
- konkurentnije definiranje plaća i smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja;
- povećanje stope ekonomske aktivnosti putem smanjenja sustava socijalnih beneficija;
- smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanje efikasnosti javnog sektora;
- ubrzanje privatizacije poduzeća u kojima Vlada RH ima udjele;
- poboljšnje poslovnog okružja i eliminiranje neporeznih naknada.
Pročitajte ostale članke...
- Konferencija o političkoj odgovornosti i novim tehnologijama – Sarajevo 16.-18. 02.2012.
- Kratki osvrt na 2011. i kratki uvod u 2012. godinu
- Novi sporazum za spas eura i podjelu Europske unije
- Regionalna konferencija o korištenju informacijskih tehnologija za jačanje kapaciteta civilnog društva
- Papir koji je trebao spasiti eurozonu – Green Paper – europska priča o neodlučnosti, sporosti i kalkulantstvu
